Tržište strojeva za vezenje u Turskoj ima dugu povijest
turskikompjuterizirani stroj za vezenjetržište ima dugu povijest razvoja i čvrste industrijske temelje. Budući da je blizu Europe, prije 40 godina kada je svjetska industrija strojeva za računalno vezenje bila u razvoju, njemački ZSK strojevi za vezenje ušli su na tržište Turske, a prva serija pogona za obradu strojeva za računalno vezenje pojavila se lokalno. Prva lokalna serija agenata za kineske strojeve za vezenje uglavnom su šefovi koji su započeli otvaranjem tvornica za obradu veza.
Oko 2000. kineski strojevi za vezenje počeli su ulaziti na tržište Turske, među kojima su Feiya, Jingwei i Beitianniao bili prvi brendovi koji su ušli na tržište Turske. Od tada kineski strojevi za vezenje uživaju stabilnu prodaju u Turskoj.
Iz perspektive obrade proizvoda, tržištem obrade veza u Turskoj uvijek je dominirala obrada krojenja odjeće, slično domaćim tržištima obrade krojenja odjeće u Foshanu, Dongguanu, Ningbou, Shandongu i drugim mjestima u Guangdongu. Među njima su mnoge velike tvornice odjeće proizvođači originalne opreme za poznate strane marke odjeće, koje imaju visoke zahtjeve za kvalitetu proizvoda za vezenje. U isto vrijeme, tvornica ima jaku financijsku snagu i može priuštiti više cijene. Stoga je Turska postala najveće tržište za japanske strojeve za vezenje kao što su Tanjima i Bellinda u smislu prodaje višeglavnih strojeva za vezenje diljem svijeta.
Lokalni agenti strojeva za vezenje također su voljni potražiti alternativne proizvode za vrhunske proizvodekompjuterizirani strojevi za vezenje, ali turski kupci općenito smatraju da kvaliteta kineskih strojeva za vezenje ne može dostići kvalitetu proizvoda japanske marke za vezenje. Stoga, iako domaći strojevi za vezenje imaju veliku prodaju, bilo je teško ući u tvornice vrhunske odjeće.
Prijenos narudžbe, razvoj tržišta Türkiye u situaciji s COVID{0}}
U posljednje dvije godine, COVID-19 je ozbiljno utjecao na gospodarski razvoj Turske i nanio veliki udarac industriji i turizmu. Turska valuta nastavila je deprecirati, sa 6 lira za dolar početkom 2020. na 18,6 lira za dolar danas, što je dovelo do visoke stope inflacije, rasta cijena kuća od 3 do 4 puta, značajnog povećanja troškova života ljudi i ozbiljne ekonomske nestabilnosti. Krajem 2021. kolaps lire jednom je doveo do sveukupne stagnacije turskog izvoza strojeva za vezenje, a agenti su prestali slati narudžbe.
Nedavno je, s potpunom liberalizacijom prevencije i kontrole epidemije u Turskoj, tursko gospodarstvo počelo ulaziti u razdoblje oporavka. Pod utjecajem strogih kineskih politika prevencije i kontrole, europske narudžbe za obradu počele su se premještati u Tursku, pružajući mogućnosti za oporavak tržišta Turske.
Sveukupno tržište je povoljno, sa sljedećim trendovima: Prvo, politika ulaska u Tursku je labava, a industrija turizma s elektroničkim vizama u potpunosti se oporavila; Drugo, Turska je usvojila sveobuhvatnu politiku otvaranja svoje valute američkom dolaru i euru. Američki dolar čini 60 posto gospodarstva. Stoga, iako je lira znatno deprecirala, nije bilo socijalnih nemira. Stoga je devalvacija lire pogodna za povećanje izvoza i promicanje domaće proizvodnje; Treće, 10-godišnji građanski rat u Siriji doveo je do ulaska više od 5 milijuna sirijskih izbjeglica u Tursku, pružajući Turskoj veliki broj jeftine radne snage. Trenutačno je cijena obrade veza u Turskoj niža od one u Kini; Četvrto, turski cestovni teret može stići do europskih zemalja u roku od 2-3 dana najbrže. U eri brzog povratka malih narudžbi za odjeću, Türkiye ima očite prednosti u učinkovitosti obrade odjeće, a mnoge europske narudžbe okreću se Turskoj; Peto, zbog znatnog povećanja tereta od epidemije, carinska politika prevencije epidemije dovela je do nestabilnosti brodskog prometa. Ponekad narudžbe za Kinezekompjuterizirani strojevi za vezenjene mogu se isporučiti na vrijeme, što navodi međunarodne kupce da prenose narudžbe iz Kine u druge zemlje.
